srijeda, 11. prosinca 2013.

Promocija strip-albuma Posljednji fan u Studiju smijeha, Zagreb


Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića definira fanatika kao čovjeka koji se s isključivim zanosom predaje nekom poslu, koji je neobično privržen nekoj ideji. Definicija fanatizma spominje i strastvenu predanost, zanesenu revnost i ludu zagrijanost.

Upravo o tome je riječ kada se priča o strip-albumu „Posljednji fan“. Dobri nam Bratoljub svojim definicijama pojašnjava tko smo zapravo. Jedna poveća grupa Slavonaca i njihovih suradnika okupljena u Udruzi ljubitelja stripova kodnog imena „StripOs“ je, uz ostale pothvate, izdala i 12 strip-albuma. Upravo taj 12. je strip-album „Posljednji fan“, strip-autora, ilustratora i režisera animiranog filma Marka Dješke.

"Posljednji fan" je satira temeljena na stvarnim događajima u kombinaciji s fikcijom. Govori o fanu i njegovu idolu, o zaluđenosti i razočaranju, o snazi i utjecaju medija na odrastanje. 

Strukturalno „Posljednji Fan“ je trilogija u kojoj se radnja vrti oko autorovog odnosa sa protagonistima komičarske skupine „Večernja škola“. Svojevrstan spomenik formiranju dobrog dijela cijele jedne generacije ali i dostojan nastavak te nadgradnja priče.

Majstori, ma k vragu i skromnost, ajatolasi domaćeg (a i šire) stripa, Darko Macan i Krešimir Zimonić su rekli slijedeće o ovom izdanju:

„Poseban je privilegij pročitati Posljednjeg Fana jer je to naš najbolji strip nastao početkom druge decenije 21. stoljeća. Odlično nacrtan i napisan, realističan, smiješan, brutalan.. Dok se odvija radnja, strip se polako počinje pretvarati u pomalo bizaran dokument o svakodnevnom životu, fikcija postupno nestaje, ostaje samo sirova i surova realnost, a na kraju balade nestaje i sam strip, kao da nikad nije ni postojao. Poseban je privilegij i imati ovaj strip-album, čuvati ga negdje na polici, povremeno ga uzeti, opipati i prolistati kako bismo se uvjerili da strip ipak postoji te da nije nestao u onome što zovemo realnost svakodnevnog života.“

Krešimir Zimonić

„U Posljednjem Fanu Marko Dješka – baš kako to hoće Oscar Wilde – ljubi, sudi i oprašta svojoj duhovnoj svojti. Usto nam predočava likovni i pripovjedački dar koji je dovoljan razlog da nakon Posljednjeg fana postanete Dješkin prvi fan.“

Darko Macan

Strip-album ima 56 stranica formata A4, tiskan je na kvalitetnom kundstruk papiru te je tvrdo ukoričen, a cijena iznosi 80,00 kuna. Također, uz trilogiju „Posljednji Fan“ izdanje sadrži i bonus-strip posvećen nezaboravnom Đuri Utješanoviću, uvodnik koji potpisuje Zlatan Zuhrić – Zhura, analizu djela u obliku pogovora potpisuje nagrađivani tandem osječke strip-kritike Trenkl&Paprić Limited. Za lekturu i redakturu odgovoran je Aleksandar Gucunski, a cijeli pothvat izdavanja izveden je uz superviziju Željka Gašića kao glavnog i odgovornog urednika. Ovo izdanje je realizirano uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

U „Studiju smijeha“, 17. prosinca 2013. s početkom u 20:00 h, održat će se promocija strip-albuma „Posljednji Fan“ uz stand-up nastup Zlatana Zuhrića Zuhre i Marine Orsag. Nakon nastupa, glazba uz DJ-a, piće i druženje. Ulaz slobodan.


ponedjeljak, 2. prosinca 2013.

Otvorena Izložba filmskih plakata Alfreda Lehnera u Osijeku na stotu godišnjicu njegova rođenja


U petak, 29. studenoga, u Galeriji Kazamat u organizaciji Udruge ljubitelja stripova StripOs otvorena je izložba filmskih plakata Alfreda Lehnera. Izložbu je najavio predsjednik udruge Željko Gašić.
Na otvaranju je govorio i Rudi Aljinović, pionir hrvatskog stripa, koji je istaknuo umjetničku i povijesnu vrijednost u plakatima Alfreda Lehnera. 
Strip - autor i nakladnik Milan Tomas naglasio je kako su autorska rješenja kao i izbor i način smještanja tipografije te dizajn plakata, koje je Lehner sve radio i oslikavao sâm, rame uz rame s današnjima koji se rade računalima, za što je potrebno uložiti puno manje truda i vremena. 
Izložbu je svečano otvorila kćer Alfreda Lehnera, Mirjana Dragić Lehner, također likovna umjetnica - smjer grafika, koja je ispričala kako je bilo odrastati u obitelji u kojoj je više članova likovno nadareno i kako se to odrazilo na njezin život. Neke epizode iz dječje perspektive dok je promatrala oca kako radi, a koje je podijelila s posjetiteljima izložbe bit će trajno urezane u sjećanje.
Alfred Lehner cijeli je svoj život slikao i radio je to sa srcem, a ovo je izložba koju svakako vrijedi pogledati. Plakati će biti izloženi u Galeriji Kazamat do utorka, 10. prosinca 2013.
























Tekst i foto: Tatjana Ivegeš- Wilhelm

četvrtak, 28. studenoga 2013.

Izložba filmskih plakata Alfreda Lehnera u Osijeku




Baveći se jednim od temeljnih ciljeva udruge, očuvanjem kulturnog naslijeđa Osijeka i regije, Udruga ljubitelja stripova StripOs Osijek u suradnji s partnerima predstavlja u Galeriji Kazamat izložbu filmskih plakata Alfreda Lehnera. Alfred Lehner pripada eliti poslijeratnih primijenjenih grafičara koja je njegovala plakat kao grafičku disciplinu i odigrala važnu ulogu u popularizaciji ove discipline primijenjene umjetnosti. Izložba se u njegovom rodnom gradu postavlja na jubilarnu stotu godišnjicu njegova rođenja. Slikar Lehner je u ovoj disciplini primijenjene grafike ostavio monumentalna rješenja s izgrađenom fizionomijom likovnog izraza. Ovu konstataciju potvrđuju plakati izuzetnih likovnih kvaliteta za filmove «Sam», 1958., «Tri Ane», 1959., «Karolina Riječka» , «Makedonska krvava svadba», 1967., «Diližansa snova», «Posljednji kolosijek», 1956. godine.

Otvaranje izložbe bit će u petak, 29. studenog u 20 sati, a plakati će se moći pogledati do 10. prosinca 2013.

Tijekom 2011. godine istraživanjem materijala za knjigu o strip-crtaču Sebastijanu Lechneru upoznajemo se s radom njegova brata Alfreda. Alfred Lehner rođen je u Osijeku 1913. Nakon završene srednje škole, 1931. seli u Beograd i otada se bez prekida bavi slikarstvom i primijenjenom grafikom. Povremeno se bavi i kiparstvom. Radi za mnoge izdavačke kuće, tiskare... Najplodnije godine Lehnerovog stvaralaštva su pedesete i šezdesete, kada realizira veliki broj filmskih plakata za Avalu film, Kinema film, Vardar, Lovćen, Makedonija film. Potom grafički oblikuje poštanske marke, značke, etikete, knjige. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća većinom ilustrira udžbeničku literaturu. Nakon duge i teške bolesti umire u Beogradu 1986. godine.


„Povratak kući“ u velikom stilu


Izložba filmskih plakata Alfreda Lehnera, velikog majstora na području primijenjene likovnosti, u osječkoj galeriji Kazamat predstavlja svojevrsni „povratak kući“. Naime, kao i mnoga druga velika imena poznata i priznata u svijetu umjetnosti, i on je rođeni – Osječanin! Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca iz osječkog StripOsa, ova galerija ima čast ugostiti i prezentirati javnosti jedan dio velikog opusa ovog umjetnika, kroz izložbu omogućiti publici da upozna njegov lik i djelo, te na svojevrstan način smjestiti ga na zasluženo mjesto – među stupove kulturnog nasljeđa ovog grada. Dražen Budimir, mag. edu. art. voditelj galerije Kazamat, HDLU Osijek, iz kataloga izložbe. 







Tekst: Tatjana Ivegeš Wilhelm

utorak, 26. studenoga 2013.

Manifestacija 24-satno crtanje stripa u Kazamatu


U subotu 23. studenoga 2013. godine, u Galeriji "Kazamat" točno u podne započelo je 24-satno crtanje stripa. Udruga StripOs treću godinu za redom organizira ovu manifestaciju na razini Osijeka, dok se na razini cijele Hrvatske također održava u gradovima; Zagrebu po četvrti put, u Splitu po treći put i Puli drugi put. Tema je bila nepoznata do samog početka maratona, a nakon što je točno u 12 sati objavljeno da je tema "Dan i noć" a u stripu se mora pojaviti smrt, majstori i ljubitelji stripa prihvatili su se olovke. Radilo se ugljenom, tušem, flomasterima i raznim drugim tehnikama.
Kroz Kazamat su prošli brojni posjetitelji koji su došli podržati crtače i vidjeti kako izrada stripa napreduje. Sudjelovalo je tridesetak crtača od kojih nekoliko novih nada osječkog stripa, a nekoliko starih očekivanih ove je godine izostalo iz objektivnih razloga.
Najmlađa prijavljena crtačica imala je 7 godina. Iako se nije pridržavala zadane teme, stariji i iskusniji crtači upoznali s je s novim tehnikama i stilovima pa se za koju godinu, ako bude nastavila s takvim entuzijazmom, mogu očekivati dobri rezultati.

Završeni radovi odmah se skeniraju i objavljuju tako da sve uratke možete pregledati na stranici: http://www.24satnocrtanjestripa.com/ unutar kategorije grada u kojem se crta i podkategorije s imenom i prezimenom crtača.

































Tekst i foto: Tatjana Ivegeš- Wilhelm