Majmun opus - prikaz

Podaci o djelu:
Majmun opus

ISBN:

978-953-8574-12-2

Tekst i crtež:
Darko Macan


Izdavač:
Hrvatski autorski strip


Format:
210x280 mm


Broj stranica:
56


Uvez:
Tvrdi


Cijena:
15,00 eura


Narudžbe:

hrvatskiautorskistrip@gmail.com


O djelu:

Ako se nešto može prigovoriti Darku Macanu, onda je to izostanak magnum opusa, tj, jedne serije po kojoj bi ga svi znali i svi pamtili (najbliža tome je vjerojatno Borovnica). Razlog tome je dvojak: s jedne strane njegova želja da se bavi svakim oblikom stripa (i ne samo stripa) odjednom, a s druge nestalna priroda hrvatskog tržišta na kojemu su se časopisi gasili, urednici i koncepcije mijenjali, a stripovi rijetko potrajali više od godine dana.

Tako da nam, umjesto magnum opusa, Darko Macan ovim albumom prezentira svoj MAJMUN OPUS, serije započete pa dokinute, ponekad njegovom krivicom, ali češće, bogme, ne. U album su uvršteni Kolumbo iz Večernjeg lista, Pirati iz Hakera, mcn, nezaživjeli prijedlog projekta za Obzor, Milan Dog iz Bzzza, te Mišo iz Jutarnjeg lista. Knjiga je nadopunjena s dvije novonacrtane stranice koje kontekstualiziraju viđeno i komentiraju gotovo četiri dekade autorove prisutnosti na sceni.

MAJMUN OPUS oblikovanjem slijedi izgled uspostavljen albumom Kritična masa, i drugi je album kojim Darko Macan rekapitulira manje poznate strane svoje strip-produkcije.

Promocija zbirke ilustrirane poezije - Povratak ratnika - In memoriam Dušanu Gačiću (1958. – 2026.)

 

 

U subotu, 9. svibnja, s početkom u 19 sati u Kući karikature Oto Reisinger, udruga Hrvatski autorski strip predstavlja sedmo izdanje iz opusa Dušana Gačića - Povratak Ratnika.

Na žalost, Dušan nije dočekao objavu ovog izdanja, no vođen čeličnom voljom ostavio ga je u potpunosti spremnog za objavu, kao i prethodnih šest – Trilogija od bezvremena do nevremena, Okus pepela – ratni stripovi, Ilustracije – nedjeljni vjesnik 1987 – 1991, Modri stripovi, Cristoval Colon, Modro i sivo – zapisi.

Povratak ratnika svojevrstan je nastavak strip-serijala Okus pepela, kao i nekoliko prethodnih serijala u kojima se pojavljuje lik prepoznatljivog/specifičnog profila po kojem sam mu vremenom nadjenuo nadimak Igla.

Ovaj se lik, dakle, provlačio kroz najmanje tri serijala, varirajući značaj njegove „uloge“ u pojedinim epizodama da bi na kraju završio u vlastitoj „priči“. Doduše, ovdje se više ne radi o stripu, nego zasebnim kadrovima u koje je Igla zakoračio/ukoračio sam, ostavljajući prijatelje i jednu nogu negdje pod granatama u posljednjoj epizodi spomenutog ratnog stripa Okus pepela.

Napustivši bolnicu, u vječnom sukobu s autoritetima, neprilagođen, Igla postaje jedan od niza lutalica/beskućnika od kojih se razlikuje tek nešto slikovitijim izgledom i gitarom...

Pod njegovim prstima iz ove gitare ne izlaze ljepljivi i lijeni, uspavljujući šlageri. Uz mali napor čut ćete britke tonove koji prate sarkazam i cinizam stihova ovog uličnog zgubidana koji ne može puno učiniti, ali može puno reći. Pijetlovo pero otkriva buntovnika, puntijara čiji se duh pojavljuje s vremena na vrijeme, izgleda uvijek u pokušaju da probudi ili se naruga uspavanom malograđanstvu.

 

Prešavši put od kvartovskog delinkventa/besposličara, izašavši iz rata s krupnim ožiljcima, Igla se prometnuo u samotnog strijelca stihovima, koji naoko sitnim zapažanjima pogađaju i zapravo razotkrivaju/govore o lažima i tragediji u kojoj živimo.

 

Izdanje će predstaviti dizajner Marin Radišić i urednik Saša Paprić.

Ovim putem pozivamo sve prijatelje, kolege i publiku Dušana Gačića na promociju poslije koje bismo zamolili navedene da se prisjete anegdota i suradnji s našim Duletom uz popratni domjenak.

 

 

KUĆA ZA ČITANJE i KRADLJIVCI STRIPOVA u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci

 

Udruga Hrvatski autorski strip u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci predstavit će u petak, 8. svibnja, u 18 sati dva nova izdanja iz svoje produkcije: zbirku eseja Kuća za čitanje Tihomira Matijevića i strip-album Kradljivci stripova Stjepana Matića. Uz same autore, izdanja će publici predstaviti i Saša Paprić, urednik Biblioteke HAS.

 

U Kući za čitanje autor Tihomir Matijević uzbudljivo ali i pitko meandrira svoja esejistička izlaganja kroz žanrove amaterske povijesti, publicističke studije, autobiografije, pripovjedne proze, a istodobno se interdisciplinarno kreće područjima kulturologije, antropologije, historiografije, arhitekture, povijesti umjetnosti, pri tome ne gubeći na ljepoti osobnoga iskaza, obilježenoga snažnom autorskom osobnošću.

 

Čitanje i kultiviranje duha čitanjem za Tihomira Matijevića je hedonističan čin koliko i fascinantan fenomen, pa se u rukopisu zanima za sve aspekte knjiške kulture: od povijesti knjiga, preko neuroznanstvenih procesa u čovjekovoj glavi koji se odvijaju tijekom čitanja, pa do sudbine knjige i kulture čitanja u novom tehno-medijskom okruženju. I premda je s jedne strane Matijević sklon teorijskoj elaboraciji s obzirom na to da je protejski karakter eseja otvoren svim diskurzivnim praksama, s druge strane vrlo emotivno i poetično estetizira čin čitanja i atmosferu kućne biblioteke kao egzistencijalno važan kulturni ritual.

 

S druge strane, strip-album Kradljivci stripova Stjepana Matića nastao je na temelju istoimene priče nagrađivanog koprivničkog pisca Zorana Odžića. Adaptacija scenarija i umjetnički rad na stripu izveden je unutar diplomskog rada pri kolegiju Grafičko pripovijedanje na Umjetničkoj akademiji u Osijeku pod mentorstvom doc. art. Dubravka Matakovića. Crtež je izveden karikaturalnim stilom, manirom koju se pronalazi u, primjerice, franko-belgijskoj strip-produkciji. Crtačka izvedba je u crno-bijeloj tehnici praćena rasterizacijom ploha.

 

Osnova same priče nalazi se u kriminalističkom žanru s humorističkim elementima, a portretira komični prikaz krađe stripova iz knjižnice Fran Galović u Koprivnici, gdje se knjižničari upuštaju u potragu za kradljivcem. Dodatni element priče je niz minijatura koji pričaju priču o stripu, što pak služi kao dodatna kulisa.

 

 

Tihomir Matijević rođen je 1975. u Našicama. 2000. je diplomirao na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Stanka Jančića. 1998. godine boravi na Indiana University of Pennsylvania u klasi prof. Jamesa Nestora (projekt razmjene studenata ALU i IUP). 2013. je doktorirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Stjepana Gračana i prof. Leonide Kovač. Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se kiparstvom, stripom i pisanjem. Dobitnik nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennaleu, jedne od triju jednakovrijednih nagrada na XI. Trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodnog društva likovnih kritičara). Dosad je objavio knjige: Torta i bronca, traktat o ulozi skulpture u javnom prostoru, MLU, Osijek, 2013.; Na ruskom se umjetnost kaže iskustvo, zbirku eseja, Meandar Media i AUK, Zagreb, Osijek, 2020.; strip-album Cvijeće na šanku, HAS, Osijek, 2020., za koji je dobio nagradu za najbolji strip-album na internacionalnom strip-festivalu Supertoon u Šibeniku 2021.; strip-album Ljubav & Cigarete, HAS, Osijek, 2022.

Zaposlen je kao izv. prof. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Član HDLU-a Osijek od 2000. Živi i radi u Osijeku.

 

 

Stjepan Matić rođen je 1995. u Slavonskom Brodu, a živi i radi u Osijeku. Diplomirao je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku 2023. na diplomskom studiju ilustracije u klasi profesora Dubravka Matakovića. Stripove i ilustracije crta od osnovne škole. Prve radove objavljuje tijekom srednjoškolskog obrazovanja na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijek. Redoviti je sudionik manifestacije 24-satno crtanje stripa od njenih početaka, 2011., a objavljivao je stripove u časopisu StripOS, Gavran i Strip-Pressing. Njegov strip objavljen je i unutar zbirke „70 godina gradske knjižnice Vukovar“ te je izlagao i na nizu grupnih izložbi. Na XXV. Balkanskoj smotri mladih strip-autora njegov strip je nagrađenu sklopu međunarodnog projekta Can for Balkans u kategoriji Chances and opportunities.