Subota je dan za autorski strip

 

Na 24-om izdanju Crtani Romani Šou-a, između niza zanimljivih događanja, prezentacija, izdanja i autora, očekuje nas i jedan dio dana posvećen – autorskom stripu.

Dakle, u subotu, u 11 sati, kreće pravi mini-segment festivala, kojeg otvara udruga Hrvatski autorski strip sa svojim novim časopisom za kulturu i umjetnost – Strip-PREFIKS.

Iako osnovani tek prošle godine, naš mali produkcijski pothvat uspio je i polučiti određene rezultate. Prošle godine smo se predstavili strip-albumima Domagoja Rapčaka i Tihomira Matijevića, a ove kako smo i najavili strižemo s časopisom i strip-albumom, kojeg nominalno vodimo kao umjetničku knjigu, ali o tome nešto više u kasnijim recima.

Naravno, u ovom pothvatu nismo sami, ekipa iz OHOHO festivala predstavit će i treći broj istoimenog fanzina, no krenimo redom.

Strip-PREFIKS, časopis za kulturu i umjetnost, produkcijski je pothvat uredništva časopisa kojeg čine Marko Dješka, Korina Hunjak, Mihaela Erceg i Saša Paprić.

Cilj uredništva je bio prikupiti ogledni presjek domaće autorske strip-scene, pa su tako svoje stripove objavili Helena Janečić koja donosi dnevnički zapis u formi stripa o izazovima rada po narudžbi, Antonio Filipović jednu pravu helenističku akciju, Sara Bernat jednotabloid o čudnoj kući, a Radovan Popović nas vodi u tminu ponoći.

Galerije alternativnog strip jezika i ilustracija potpisuju Kalara Rusan – Klarxy i Dominik Zdenković.

Naravno, ni uredništvo se nije bavilo samo uređivanjem časopisa, pa tako ovaj prvi broj otvara Korina Hunjak s jednim potentnim distopijskim SF-om, Marko Dješka se vraća svojoj vještici Aniti i njenim novim avanturama, Mihaela Erceg donosi priču o jednoj Eni, a Saša Paprić u dva intervjua razgovara s autorima Vinkom Barićem i Ivanom Marušićem. 

Nakon predstavljanja ovog novog produkcijskog iskoraka, u podne se vraćamo nešto klasičnijoj formi, strip-albumu Irene Jukić Pranjić – Dnevnik snivanja i filozofiranja. 

Naravno, ovo je samo naoko klasičnija forma jer je Dnevnik snivanja i filozofiranja sve samo ne običan strip-album.

Prvo što čitatelj može spaziti je neobičan format izdanja, a i činjenica da nema nikakvih natpisa na koricama. Zapravo, ono što je bio Irenin cilj jest bio napraviti izdanje koje će što više nalikovati originalu u kojem je nastalo – malenoj crvenom knjižici za crtanje.

Velik trud je uložen da bi se ta knjižica za crtanje vjerno prenijela u digitalni format, a zatim i otisnula.

Narativno, ovo je poetički umjetnički esej o snovima i paralelni svjetovima kojeg je Irena započela raditi u namjeri da zaista vodi dnevnik snova, ali tijekom crtanja su joj naišle razne zamamljive misli o prirodi snova i o paralelnim svjetovima, unutarnjim svjetovima, iz kojih izvire umjetnički impuls.

Irena na CRŠ dolazi u sklopu turneje promocija ove umjetničke knjige, nakon uspješno odrađenog pulskog Sanjam knjige festivala te Animafesta, publiku će obradovati i jednim iznenađenjem vezanim za ovo izdanje.

Ovaj mini-segment autorske produkcije zatvara ekipa sa OHOHO festivala, točnije fanzina OHOHO, a čiji je treći broj, u trenutku pisanja ovog teksta u završnim fazama tiska. Svježe da svježije ne može biti, iz tiskare do čitatelja za manje od 24 sata.

Fanzin će predstaviti, uz moderatora Franju Paragu, jake autorske snage, čija su umijeća naširoko znana – Helena Janečić, Mihaela Erceg, Matija Pisačić i Darko Macan.

 

Dođite i podržite autorsku scenu, u subotu, 19. 06. od 11:00 do 14:00 sati u Tvornici Kulture!

Hrvatski autorski strip,

Odsjek za odnose s javnošću 

Predstavljanje strip-albuma Cvijeće na šanku

U sklopu finissagea izložbe "Nastavit će se... Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj", večeras, u Muzeju likovnih umjetnosti s početkom u 18:30 sati, održat će se predstavljanje strip-albuma Tihomira Matijevića - Cvijeće na šanku. Što možete očekivati na predstavljanju, a i o samom strip-albumu saznajete u narednim retcima kartkog autorskog teksta kojeg potpisuje Ivan Trenkl:

Strip-album Tihomira Matijevića „Cvijeće na šanku“ predstavlja zbirku kratkih autorovih osvrta na život. Vješto povezuje svakodnevicu, ukućane, vlastita promišljanja i emocije s povijesnim, državnim i svjetskim događanjima, uspješno prikazujući kako se navedeno redovito prožima i međusobno utječe na pojedinca u nerazmrsivom spletu unutarnjih i vanjskih okolnosti koje čine (svaku) individuu. Pri tome autor „ne štedi“ nikoga, ponajprije samoga sebe, rabeći redovito sitne ali primjetne žalce satire i (auto-) ironije. Sam naslov govori o njegovu viđenju stvarnosti i samoga sebe, pa i svojega rada, povezujući nešto krhko, nježno i estetično kao što je cvijeće s „mjestom radnje“ (dijela) slobodnog vremena autora, pomalo prozaičnim šankom u „birtiji“. 

Za šankom, katkad sam s osobljem ali najčešće u društvu prijatelja, autor se konačno opušta nakon izazova radnog dana i obiteljskog života, ali odmak od svakodnevnih obveza donosi, pogotovo kod umjetničkih duša, i poriv za (ponekad i nesvjesnim) vrednovanjem svijeta oko sebe: impresija, informacija, susreta, ljudi koji ga okružuju, emocija proživljenih što danas, što u ranom djetinjstvu, što posredno, putem obrazovanja – čest je motiv povijest, kako službena, tako i osobna, preciznije način na koji je autor proživljava. Kratka forma, stalan humor i utisci poruka poslanih čitatelju (koji mahom tek otvaraju prostor za vlastite promisli i sudove) čine Matijevićevo djelo uistinu „cvijećem“. Zaokruženost tematske cjeline svakog pojedinog stripa unutar „Cvijeća na šanku“ te istodobno otvaranje autorova unutarnjeg svijeta čitatelju ima dodirnih točaka s poezijom.

Matijević crta u tehnici tuša i pera kojima sjenča prethodno izrađene crteže u olovci, a sve na kraju obrađuje i računalnim programima i aplikacijama. Rezultat je crtež bogat osjenčanim površinama (ne koristi kolor), ali izrazito preciznih i čistih linija i rubova. Dijaloški „oblačići“ su, sa stajališta uobičajenih suvremenih stripova, relativno rijetki, prevladavaju narativni okviri, no zbog kratkoće forme i snažne poruke (makar naizgled ona ni ne postojala u pojedinim stripovima zbirke), dinamika priče se ne gubi. Narativni okviri zapravo povlače čitatelja još koncentriranije u autorov (ponekad i zamišljeni) svijet. Vizualna čistoća jasnih rubova privući će i dio publike koji nije oduševljen „pjesničkim“ stripovima per se.