Hrvatski autorski strip blog: lipnja 2015

Kao što smo obećali,sada ćemo se baviti komedijom (a uz nju i satirom imimom) i kazati kako izazivajući užitak u smiješnome dovodi do očišćenja od tog stanja uzbuđenosti. Koliko je to stanje vrijedilo razmatranja, već smo rekli u knjizi o duši, utoliko što je- jedini među svim bićima- čovjek sposoban da se smije.

Umberto Eco „Ime ruže“

Strip-album „Fratri bosanski u stripu: na svoj račun – na svoj način“
scenarista fra Tomislava Brkovića i crtača Marka Dješke novi je strip s religioznom tematikom izdan na ovim prostorima i nakon pothvata „Biblija u stripu“ (Andre Le Blanc, Duhovna stvarnost 1979.) i edicije stripova s komentarom Kršćanske sadašnjosti po knjigama Biblije koja izlazi od osamdesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana, te primjerice stripova „ Ćiril i Metod: slavenski apostoli i prosvjetitelji (1985.), „Strossmayer: sve za vjeru i domovinu“ (Radovan Devlić, Darko Macan, Dušan Gačić, Đakovačka i Srijemska biskupija - Glas Koncila, 1993.), ovaj strip-album slijedi tradiciju posebno posljednja dva navedena strip-albuma. Tako nam ovaj strip ne približava kršćanstvo kroz Bibliju ili njene pojedine knjige, nego kroz nešto osobnije, kroz jedan crkveni red - franjevce. Ovaj strip nije (primarno) edukacijsko-didaktički, on je kako mu i stoji u dijelu naslova: na svoj račun - na svoj način.

Samostan, Anegdota, Smijeh

Samostan se i definira kao „zgrada u kojoj prema pravilima svojega reda žive redovnici ili redovnice. Naziv samostan prijevod je grčke riječi monastḗrion (μοναστήριoν); od XIX. st. u Katoličkoj crkvi upotrebljava se umjesto starih sinonimnih naziva manastir (namastir), klaustar (ili kloštar), konvenat, koludrište, stanište.“[1]

Anegdota je „prvotno, još neobjavljen, javnosti nedostupan spis. Nakon izuma tiska, oznaka za stare spise koji su se prvi put tiskali. Kratka, poentirana, obično usmeno prenesena priča o stvarnoj osobi ili zgodi koja gradi učinak na novini, neočekivanosti, ali i reprezentativnosti svojega sadržaja.“[2]

Smijeh je prirodni „proizvod“ humora[3], za ljude koji imaju smisao za humor, koji se definira kao „svojstvo pojedinca da razumije šale, da na njih reagira ugodom, veseljem i/ili smijehom, te da ih i sam proizvodi.[4]“, kaže se da su bogati ljudi. Stoga može se reći da su bosanski franjevci bogati ljudi jer s jedne strane imaju svoj samostan i duhovnost, a s druge svoje anegdote, smisao za humor i smijeh.

Franjevci

U 4./5. stoljeću na istoku javljaju se prvi isposnici koji se odvajaju od zajednica da bi svoj život posvetili Kristu. Tada se i javlja ideja monaštva koja polako s vremenom poprima sve organiziraniji oblik i kao takva dolazi na Zapad u 6. stoljeću preko osnivanja benediktinskog samostana Monte Casina.

Franjevci nastaju u 13. stoljeću i od samog su početka vezani uz običan puk i pozvani na siromaštvo. U Bosnu franjevci dolaze već 1291. iz Slavonije kako bi pomogli u suzbijanju i obraćanju ljudi sa „bosanskog krivovjerja“ na poziv srpskog kralja Stevana Dragutina. Franjevci su vrlo uspješni i tako da 1339./40. osnivaju Bosansku vikariju (1514. podjela vikarije na Bosnu – Hrvatsku i Bosnu Srebrenu, tri godine kasnije vikarije uzdignute na rang provincija).[5]

U Bosni i Hercegovini pak franjevci imaju posebnu važnost i vrijednost za stanovnike Bosne i Hercegovine, posebice nakon pada Bosne pod vlast Osmanskog Carstva jer su jedini okupljali i obrazovali Hrvate i na taj način očuvali vjeru i tradiciju. Strip-knjiga i započinje anegdotom „Tri sužnja“ u kojoj fra Anđelo Zvizdović nadmudruje samog Sultana Mehmeda II el Fatiha i tako od njega dobija Ahdnamu[6] da franjevci slobodno ispovijedaju svoju vjeru u Osmanskom Carstvu. Ovo je upravo događaj koji će vječno vezati bosanske franjevce i njihov bosanski puk te taj rimokatolički crkveni red zauvijek upisati srebrnim slovima i u povijest Bosne i Hercegovine i njena naroda.

Znameniti fra Grgo Martić spominje se u tri strip-anegdote iz kojih saznajemo da je prijateljevao sa Ljudevitom Gajem i ilircima i da je na razne načine pomagao puku te da je u puku zabilježen kao marifetli (lukav). Lukavstvo i smisao za humor je sigurno ono što je pomagalo fratrima da budu bolje prihvaćeni u narodu i to ne samo kao oni koji se brinu za duhovni život svojih župljana. Takav primjer vidimo u anegdoti „Ovo među nogama“ u kojoj fratar u vrijeme Austro-Ugarske spašava ženu od financijske policije svojim lukavim odgovorom u stilu najbolje kratke narodne usmene poezije.

U anegdotama koje slijede nakon gore navedenih pratimo fratre u vremenu druge polovice 20. stoljeća pa sve do današnjih dana, tako fratri putuju na služenje vojnog roka (Kofer kolača), zaustavlja ih policijska patrola (Koga vozi?), upoznaju novu tehnologiju (Magnetoskop ili uživo, ADSL) ili imaju neke druge anegdote (Ključ od samostana).

Neke su anegdote vezane za samostanski život i kao takve su zanimljive prosječnom čitatelju koji na taj način bolje upoznaje franjevački red i njegov ustroj (Što je s bijelim, Kakvog li lijepog stvorenja). Poneka anegdota na šaljiv način pokazuje i drugu stranu samostanskog života i osobine nekih fratara (Obavijest za put, Tuđe šljive, Glavonja, Debeli trbuh, Ako poludi, neće biti sama).

Na 94 stranice i kroz 63 anegdote doslovno svjedočimo životu, prolazimo kroz gotovo sve njegove sfere. Taj je život omeđen nekim granicama i ogradama, ali se poput biljke u potrazi za prostorom dok cvate i dok se razvija i taj isti život bori i probija se preko granica i ograda.

Taj se život koji prelazi granice i ograde stapa sa drugim životom koji ne poznaje ograda baš kao i biljka koja je probila ograde i izrasla i raširila se i prilagodila okolini. Poput biljke tako su se fratri prilagodili svojoj Bosni i Hercegovini. Kao što ni biljka ne može bez vode tako ni bosanski fratri nisu mogli bez smijeha. Scenarij fra Tomislava Brkovića kao znamenitog franjevačkog kroničara sa nekoliko djela iza sebe, primjeren je strip formi: kratak, anegdotalan i prepun lokalnih izraza i imena stvarnih fratara što svakako tekstu (scenariju) daje autentičnost i važnost. Iako kao zamjerku možemo ponekada zamijetiti preveliku ekskluzivnost tekstova za mali krug čitalaca koji to mogu razumjeti, ponekada primjećujemo i pokoji tekst koji uopće neće izazvati smijeh kod prosječnog čitatelja. S druge strane crtež Marka Dješke je na ugodnoj razini između realističnog i karikaturalnog, gotovo je bez jakih kolora. Ipak ovaj strip-album ima više dobrih nego loših strana. Ovaj je strip-album dokaz da postoje i Samostani i Anegdote i Smijeh i da sve funkcionira kao harmonična cjelina. Zato mi je drago što niti jedan „Jorge“ u stvarnom životu (a bilo je pokušaja), kao ni Ecov Jorge nije uspio zaustaviti smijeh. Zato budući da smo mi ljudi jedina bića koja se možemo smijati - uzmite ovaj strip i smijte se.

Branislav Miličić

[1] Samostan, natuknica, Hrvatska enciklopedija LZMK, dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54332
[2] Anegdota, natuknica, Hrvatska enciklopedija LZMK, dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2692
[3] Humor - zajednički naziv za pisane, crtane i verbalno iznesene sadržaje koji izazivaju smijeh i veselje, ali i za svojstvo osobnosti koje se očituje u duhovitosti i šaljivosti. (Hrvatska enciklopedija LZMK, dostupno na: http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26678)
[4] Smisao za humor, natuknica, LZMK, dostupno na: http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56795
[5] usp. i vidi više: Hoško, Franjo Emanuel, Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost Zagreb 2001., 20-32 Kronološki pregled događaja, dostupno na: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/kronoloski-pregled-dogadjaja.html podaci na stranici preuzeti iz „Kronologija događaja“ iz knjige Franjevačka provincija Bosna Srebrena (Šematizam), Franjevački provincijalat, Sarajevo 1991, str. 257-266. Informacije do kraja preuzete iz knjige: I. GAVRAN, Fellow-travellers of Bosnian History. Seven Centuries of Bosnian Franciscans, Svjetlo riječi, Sarajevo 2001, str.196; Fra Ignacije Gavran, Suputnici bosanske povijesti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1990, str. 23-36., dostupno na: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/djelovanje-franjevaca-u-bosni-za-vrijeme-narodnih-vladara.html, pristupljeno 2. 6. 2015.

[6] povelju

Festival dječjeg stripa s temom Hrvatske bajke Joze Vrkića u organizaciji Udruge StripOs koji se održavao u Gunji 5. i 6. lipnja 2015. uspješno je završen, a za to možemo zahvaliti trudu i gostoprimstvu koje nam je pružilo srdačno osoblje OŠ Antun i Stjepan Radić na čelu s ravnateljem Stipicom Mišurom.

Festival su svečano otvorili ravnatelj škole i Saša Paprić u ime organizatora Udruge StripOs pred gotovo dvjestotinjak djece i odraslih. Na radionice su nam dva dana za redom dolazila i djeca koja još ne znaju kad će se moći vratiti svojim kućama i do škole svaki dan pješače sat vremena. Bez obzira na to, suradnja i odaziv djece bili su viši od očekivanoga; svi su se trudili naučiti nešto novoga, a kod nekih je napredak nakon samo jednog dana crtanja na radionicama bio nevjerojatan.

Sva djeca sudionici radionica nagrađeni su mapama za crtanje i mnoštvom stripova, a ravnatelj škole nagovijestio je i nastavak ove uspješne suradnje koji bi mogao prerasti u tradiciju.

Gosti festivala i strip-crtači koji su vodili radionice crtanja stripova za djecu Gunje bili su Nenad Barinić (Vukovar), Vladimir Vesović (Beograd), Iztok Sitar (Ljubljana), Simon Vučković (Kotor), Milan Tomas (Osijek) i Roko Idžojtić (Osijek/Virovitica) te Stjepan Matić- mlada nada osječkog stripa.

Iztok, Vladimir i Nenad oslikali su dio zida učionice za fiziku i kemiju prikladnim motivima kojima je za cilj učenike na njima prihvatljiv način više motivirati za nastavu. Nenad je uz to i demonstrirao crtanje stylusom na pametnoj ploči.

Za djecu koja su manje sklona crtanju zanimljivu radionicu priredio je DJ Mefa iz Valpova koji je došao sa svojom opremom i pokazivao djeci kako se koristi mix pult i postaje DJ.
Na veliko zadovoljstvo učenika u hodnicima škole dostupna svima postavljena je izložba dječjih strip-radova koji su pristigli na natječaj iz 46 osnovnih škola Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

SKIG (Studio kreativnih ideja Gunja) na čelu s profesorom Josipom Krunićem, umirovljenim nastavnikom hrvatskoga jezika iste škole, svojim je višegodišnim filmskim djelovanjem osvojio brojne nagrade i priznanja. Unatoč velikoj šteti koju je studio pretrpio tijekom poplave, nastavljaju s radom i sve trenutke festivala obuhvatili su snimanjem dokumentarca koji ćete nakon montaže moći pogledati na njihovom YT kanalu.

Bez obzira na sve nevolje koje su ga snašle i iz kojih se polako i teško oporavlja, Gunja je selo sa srcem.

Pa gdje ćete još na terasi lokalnog kafića od gazdine supruge dobiti u ponoć od srca ispečene vruće palačinke s domaćim pekmezom od jagode?

U ime StripOsa i Gunje zahvaljujemo svim pokroviteljima bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće:

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Hypo Alpe Adria Bank d.d.

Agro-Kovačević

Udruga Stripforum

Strip-knjižara Lastan

UNDP HR

Centar za vozila Hrvatske

Grad Ozalj

Težište d.o.o.