srijeda, 29. travnja 2015.

Promocija Striptokoka i još neke zagrebancije





U Zagrebu, prošlog četvrtka, u knjižnici Savski Gaj, Nehruov trg 46, održana je promocija novog strip-fanzina - Striptokok.

Obzirom da su tri člana Udruge StripOs, a i brojni suradnici, objavili svoje stripove u Striptokoku, Željko Gašić (koji je pak uvelike sudjelovao u produkciji fanzina) i potpisnik ovih redova su se tog četvrtka iz Osijeka uputili na promociju rečenog Striptokoka - nove zvijezde na našem, sada već solidno popunjenom strip-nebu (nadajmo se da nam isto neće pasti na glavu).

Ne mora uvijek biti neko veliko događanje pa da se "potegne" iz Osijeka za Zagreb, dovoljno je da se neke okolnosti poklope, a na kraju krajeva treba netko i popratiti ovu promociju u obliku izvještaja s iste, pa eto meni nije bio problem, već dapače - zadovoljstvo (doduše malo kasnim, no bolje ikad, nego nikad).

No, krenimo od početka, prijehavši u Zagreb, zadovoljstva svega rad, prvo smo se uputili, kako običaji i nalažu, do Ratka, odnosno do strip-knjižare Lastan.

Ratkova apoteka, ovaj, strip-knjižara, je pravi Shangri-La, Zemlja Čudesa, ono mjesto u koje se uđe i ne zatvaraju oči.

Nizovi uredno složenih polica stripova, zidovi na kojima je svaki slobodan prostor ispunjen raritetnim strip-izdanjima i originalnim strip-tablama ujedno predstavljaju i odličan prikaz dijela povijesti domaće strip-produkcije (mjesta za još nešto ima jedino na stropu).

Ali, kako ja ne bih previše drvio s opisima pogledajte i sami fotografije...













Ima još jedan detalj iz strip-knjižare koji valja spomenuti, a to je Festival dječjeg stripa u Gunji. Na moje, Ratkovo, ali i ostalih prisutnih, iznenađenje, Željko je izvadio plakat festivala, pa smo tako saznali da radimo Festival dječjeg stripa u Gunji. Od 5. do 6. lipnja 2015. Zamisao korespondira s temama Dana stripa u Osijeku, a cilj je da učenici osnovnih škola u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji crtaju stripove prema bajkama, koje je skupio i objavio u knjizi Hrvatske bajke pokojni književnik Jozo Vrkić. Plakat je izradio naš neumorni Nenad Barinić, ali o tome, kao i Festivalu dječjeg stripa u Gunji, više jednom drugom prilikom, za sada evo fotografije plakata u izlogu strip-knjižare Lastan.




Nakon Lastana, zaputili smo se do knjižnice Savski Gaj i okasnili na promociju kojih 10-ak minuta. U dijelu knjižnice u kojem se održavala promocija bilo je dvadesetak ljudi, među njima i neka poznata, a draga lica. Predstavljanje Striptokoka je zamišljeno kao panel razgovor sa strip-autorima čiji su stripovi objavljeni u fanzinu: Davorom Schunkom (koji je i glodur fanzina), Goranom Sudžukom i Markom Dješkom te književnicom Silvijom Šesto. 



U uvodnoj riječi Schunk je objasnio motive za izdavanje Striptokoka, koji čak sežu i u djetinjstvo, zatim razloge odabira forme fanzina, tu se sad može i špekulirati da Striptokok nakon određenog vremena postane i strip-magazinom, no očito, potrebno je prvo uraditi nekoliko izdanja u formi fanzina. Zatim su publici podijeljene striptokokice, a moderatorica razgovora, Davorka Semenić-Premec, usmjerila je razgovor na povijest domaćeg stripa, ukratko iznijevši pregled strip-produkcije od samih početaka, pa do pojave sudionika promocije na strip-sceni. Obzirom kako se radi o općepoznatim podacima ne bih prenosio iste, ali svakako ih je bilo zanimljivo opet čuti uživo i to od direktnih sudionika događanja.

Ukoliko je pak potreban podsjetnik, svakako bi trebalo putem bloga Irene Jukić-Pranjić pogledati poveznice na odličnu emisiju, koja ide na HRT 3, "Strip u Hrvatskoj". 



Također, spomenuta je jedna vrlo zahvalna forma promocije stripa, a to su strip-radionice, pogotovo one za najmlađe, koje i Udruga StripOs često provodi te će iste kulminirati i jednim festivalom stripa u potpunosti posvećenim dječjim stripovima. Što je dobra polazna točka, jer kako znamo, djeca rastu, a tradicija je svakako prisutna, pa nam kombinacija tih dvaju faktora, popularizacije i tradicije,  garantira da strip neće otići dođavola (a i Igor Kordej: "To se neće dogoditi, sve je ok").

Zatim je Silvija Šesto, koja potpisuje scenarij stripa "Kao katedrala" kojeg je nacrtao Davor Schunk (objavljeno u Striptokoku), iznijela jedno zanimljivo viđenje da su joj "stripaši uvijek bili malo sumnjivi" što je izazvalo odobravanje okupljene publike, pa i samih strip-autora (Darko Macan je proglašen najsumnjivijim) te konkluzirala, parafraziram, zaključkom kako je domaći strip zapravo nekakva "avangardna oaza društva", što je zapravo vrlo lijep kompliment.



Što se tiče samog sadržaja strip-fanzina Striptokok, isti ima 42 stranice, cijena mu nije manja od deset kuna te je, za sada, dostupan samo putem promocija, kojih će, ne sumnjam, biti još. Možda čak i u Osijeku, jer su već pokrenuti razgovori oko toga. 

Ono što je najveća snaga samog sadržaja Striptokoka je stilska raznovrsnost objavljenih stripova. U tih 42 stranice, zapravo i više jer se stripovi nalaze i na koricama, među objavljenim autorima nema niti jednog za kojeg bi se moglo reći "vi'š, ovi imaju isti crtež". 

Tematski se pak i može naći koja poveznica, ima stripova koji traže smisao u besmislu, ima skroz pomaknutih stripova poput onih Nenada Barinića ili Mislava Rotima (crtačkom izvedbom skroz različiti, ali zato u oba glave, crijeva i ekstremiteti lete na sve strane). 

Nadalje, ima skroz kulerskih stripova poput onih Gorana Sudžuke ili Igora Kordeja, anarhističkih poput stripa Marka Dješke te onih s poukom na kraju poput stripa Boba Živkovića.

Tu je također i nova epizoda "Milenog", Roka Idžojtića (osječka publika je prošlu jesen imala priliku vidjeti originale izložene na međunarodnoj izložbi alternativnoga stripa comiXconnection).

Na početku je i uvodnik čak, koji je tako dobro napisan da Schunku ne preostaje ništa drugo nego da ih nastavi pisati. 

Tu je i intervju sa strip-autorom, urednikom i izdavačem Zlatkom Milenkovićem, a čiji su stripovi i objavljeni u Striptokoku. 

Na kraju, možemo zaključiti da Striptokok donosi poznatu formu, kvalitetne stripove i općenito čini ponudu strip-sadržaja većom, a promocija je dovoljno zanimljiva i isplati se na istu doći, pa čak i iz Osijeka. 





Saša Paprić

Nema komentara:

Objavi komentar